JavaScript nije omogućen, molimo provjerite postavke vašeg pregledača.

A+ R A-

Samo u BiH istoriju piše Ustavni sud

ustavni

Foto: Glas Srpske


Odluka Ustavnog suda BiH da ospori dio sadržaja udžbenika istorije koji se odnosi na Republiku Srpsku i Odbrambeno-otadžbinski rat, odnosno period od 1992. do 1995. godine, ne predstavlja ništa drugo do novi pokušaj da bošnjačka verzija ovih događaja bude nametnuta kao zvanična na prostoru čitave BiH.


Navela je ovo profesorica na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Milanka Babić u izjavi za "Glas" povodom pomenute odluke Ustavnog suda koji je svoj potez obrazložio "faktom" da navodi u udžbenicima nisu u skladu sa Ustavom BiH.

Prema njenim riječima, u BiH već 30 godina postoje dvije interpretacije proteklog rata, a bošnjačka strana na sve načine pokušava nametnuti svoju, pa i institucionalno osporavajući sve što dolazi s druge strane, za koju i dalje tvrde da je bila agresorska.

- Ispada da su ljudi, Srbi, koji su živjeli na ovim prostorima, agresori, da smo sami palili svoje kuće, bježali bez razloga i ubijali se međusobno. To je stvarno degutantno. Ono što se nalazi u našim udžbenicima istorije odgovara činjenicama, koje smo mi doživjeli i preživjeli. I ne vidim ništa sporno u njima - istakla je ona za "Glas Srpske".

Istoričar Goran Latinović podsjeća da su nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. zapadne sile nastojale, na razne načine, da dio nadležnosti koje su pripadale Srpskoj prenesu na BiH. Između ostalog, kako kaže, vršeno je uplitanje i u određene dijelove obrazovnog sistema Republike Srpske, s ciljem njegovog približavanja i ujednačavanja sa obrazovnim sistemima FBiH.

- Pritisak je bio usmjeren, prevashodno, ka grupi nacionalnih predmeta, uključujući i istoriju. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope preporučila je 2000. da se u BiH privremeno obustavi podučavanje o periodu istorije od 1992. do 1995, dok istoričari ne utvrde zajednički pristup izučavanju ovog perioda u nastavi. S obzirom na ogromne i nepremostive razlike u shvatanju tog perioda istorije, bilo je potpuno iluzorno očekivati da će se srpski, bošnjački i hrvatski istoričari dogovoriti i utvrditi zajednički pristup. Uprkos tome, preporuka ovog tijela iz 2000. pridržavala se samo Republika Srpska, jer je u FBiH rat od 1992. do 1995. bio izučavan u osnovnom i srednjem obrazovanju, a posebno u hrvatskim nastavnim programima i udžbenicima - kaže Latinović.

Stoga su reagovali Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Republički pedagoški zavod pa je formirana radna grupa za dopunu nastavnog programa istorije za deveti razred osnovne škole i završne razrede srednjih škola u kojima se izučava istorija. Radna grupa je 2017. usvojila novi nastavni program iz istorije za osnovnu školu i naredne godine je prof. dr Dragiša D. Vasić napisao udžbenik u kojem je veoma objektivno predstavljena novija prošlost kroz nastavnu temu "Republika Srpska, BiH i prostor bivše Jugoslavije na kraju 20. i početku 21. vijeka", koja sadrži četiri nastavne jedinice: "Propast Jugoslavije. Ratovi za jugoslovensko nasljeđe", "Srbija i Crna Gora na kraju HH i početku XXI vijeka", "Građanski rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Stvaranje Republike Srpske" i "Republika Srpska u dejtonskoj Bosni i Hercegovini".

- Profesor Vasić, vodeći stručnjak u Republici Srpskoj za pisanje udžbenika istorije i metodiku nastave istorije, tako je znalački obradio taj period i u okviru njega stvaranje Republike Srpske da nikome nije dao nikakvog povoda za bilo kakvu kritiku ili preduzimanje bilo čega što bi moglo da iskompromituje tako veliki korak u obrazovnom sistemu Srpske, uvođenje najvažnije teme u srpskoj istoriografiji u nastavni program i početak njenog izučavanja u osnovnim i srednjim školama. Nažalost, Republički pedagoški zavod je počevši od 2024. pristupio bespotrebnim izmjenama postojećeg nastavnog programa iz istorije za deveti razred osnovne škole na način koji je privukao veliku pažnju i dao povoda neprijateljima Srpske da reaguju. Smatrali smo da još nije vrijeme za novi iskorak i da postojeći nastavni program i udžbenik predstavljaju odličnu osnovu za rad sa učenicima. Nažalost, naše mišljenje nije uvaženo - kaže Latinović.

Rat sjećanja

Svima u Srpskoj, posebno nadležnima u obrazovnim strukturama, treba da bude jasno, poručuje Latinović, da se vodi rat sjećanja i da je veoma bitno ko će i kako izučavati njenu istoriju, a posebno period njenog stvaranja od 1992. do 1995.
icotel  065-879-448             icomail[email protected]           icoloc Desanke Maksimović 7/c, 76100 Brčko           icoet Marketing          icoetProdukcija           icoetImpressum